Vizantija XV veka olako se shvata kao anahroni zaostatak antičkog vaseljenskog carstva, čija su jedina dostignuća doprinos helenske književnosti razvijanju ideja humanizma i renesanse i očuvanje pravoslavlja od uticaja katolicizma. Tu pretpostavku uspešno pobija ugledna istoričarka Tonja Kjusopulu.
Retke su knjige u koje se može upreti prstom i reći: „Ova knjiga je u našoj sredini prekretnica u načinu mišljenja i orijentaciji čitave jedne discipline“. Knjiga Staše Babić Grci i drugi, Antička percepcija i percepcija antike, međutim, upravo je takvo delo.
Pokušaj razumevanja istorije Balkana, njegovih političkih, ideoloških, ekonomskih, društvenih i kulturnih problema kao zajedničkih, pomaže boljem i dubljem razumevanju realnosti, međusobne zavisnosti istorije i tla, pa čak i razumevanju istorije ovog nemirnog područja danas. Otvorivši nova polja istraživanja Balkana, autor je uputio svojevrstan izazov savremenoj svetskoj i domaćoj istoriografiji.
U drugom izdanju ove izuzetne knjige autor donosi celovitu rekonstrukciju Dizraelijevih shvatanja o Istočnom pitanju i njegove politike u Velikoj istočnoj krizi, na osnovu ukrštanja raznorodne izvorne građe, prikupljene u britanskim arhivima i bibliotekama, od privatne prepiske i romana, preko zapisnika skupštinskih debata i dnevne štampe, do poverljivih državnih dokumenata.