Knjiga nudi istorijski pregled Rimskog carstva u doba pozne antike, od 284. do 641. godine. Upravo se u ovom periodu, tokom koga je Rimsko carstvo preživelo velika politička i verska previranja, mogu naći istorijski koreni srednjevekovne i moderne Evrope kao i islamskog sveta.
Retke su knjige u koje se može upreti prstom i reći: „Ova knjiga je u našoj sredini prekretnica u načinu mišljenja i orijentaciji čitave jedne discipline“. Knjiga Staše Babić Grci i drugi, Antička percepcija i percepcija antike, međutim, upravo je takvo delo.
Knjiga sabira rezultate dosadašnjih istraživanja svakodnevnog života u srednjovekovnoj Srbiji uz poređenje sa zemljama Zapadne Evrope, Vizantijom i teritorijama u njenom okruženju.
Monografijom Smilje Marjanović Dušanić čitalac dobija u ruke instrument za razumevanje misaonog sklopa srednjovekovnog čoveka. Pred nama je zrelo i značajno istoriografsko delo superiornog znalca, koje rešava neka od ključnih pitanja srpskog srednjeg veka. (iz recenzije akademika Ljubomira Maksimovića)
Uspon hrišćanstva na Zapadu nije samo vodič namenjen zainteresovanima za poznu antiku, već je i pažljivo ispričana priča o hrišćanstvu našeg doba. Knjiga nudi živopisnu i sveobuhvatnu istoriju prvih hiljadu godina hrišćanstva.
Istorija, vreme i pamćenje, koja se bavi problemima pamćenja, istoriografije i velikih naracija, počev od mitske svesti, hrišćanske teologije i modernih zapadnjačkih teorija o smislu postojanja, opisala je puteve u istorijsko vreme.