U ovoj knjizi prikazane su vodeće škole tumačenja mitologije: njihove teorije, metode, stanovišta i mane. Svaka škola predstavljena je delima jednog ili dvojice istaknutih predstavnika ili utemeljivača. Njihove teorije su objašnjene, smeštene u društveni i istorijski kontekst kojem pripadaju i potom kritikovane. Njihovi postupci analize opisani su, pokazani na primerima i problematizovani.
Naša filozofska i šira kultura imala je retku i nezasluženu privilegiju da se recepcijom tzv. postmodernističkih strujanja, od samih njihovih početaka, bavi i Slobodan Žunjić, čovek suverene filozofske kulture i kompetencija, bez premca ne samo u eksjugoslovenskim ili sadašnjim srpskim okvirima. (Mladen Kozomara)
Srpska filosofija imala je u prošlosti dva velika početka – istočni (srednjovekovni) i zapadni (moderni) – i u okviru njih neke manje. Posle ratnog društveno-političkog prevrata [1945], marksizam je postao državna ideologija, a marksistička filosofija je marginalizovala sve druge. Ova knjiga posvećena je upravo tom novom početku u istoriji srpske filosofije.
Srpska filosofija ne postoji u jačem smislu, kao svojevrsna nacionalna filosofija, nego samo u slabijem smislu, kao osobena recepcija filosofskih tokova razvijenijih naroda.
Iza esejističkih pokušaja, opita, skriva se nešto radikalno apstraktno, što nas povlači uvis, da bi nas potom (jer ko visoko leti, nisko pada!) hitro bacila u čeljusti konkretnog.