Istorija, vreme i pamćenje, koja se bavi problemima pamćenja, istoriografije i velikih naracija, počev od mitske svesti, hrišćanske teologije i modernih zapadnjačkih teorija o smislu postojanja, opisala je puteve u istorijsko vreme.
Leksikon nas informiše o metodama i disciplinama, o osnovnim pojmovima istorijske nauke, kao i o istorijskim epohama. Svaki pojedinačni prilog nudi ne samo sakupljene informacije već odražava i aktuelne rasprave u ovoj nauci, koje se vode s veoma različitih pozicija i interesa i iz kojih se, iznad svega, jasno vidi da ne postoji opšteprihvaćena slika o istoriji.
Uspon hrišćanstva na Zapadu nije samo vodič namenjen zainteresovanima za poznu antiku, već je i pažljivo ispričana priča o hrišćanstvu našeg doba. Knjiga nudi živopisnu i sveobuhvatnu istoriju prvih hiljadu godina hrišćanstva.
Kapitalno delo koje nudi celovit uvid u pravce kojima se ide ka savremenoj evropskoj intelektualnoj istoriji i omogućava izučavaocima da uoče ključne odnose unutar te istorije.
Vizantija XV veka olako se shvata kao anahroni zaostatak antičkog vaseljenskog carstva, čija su jedina dostignuća doprinos helenske književnosti razvijanju ideja humanizma i renesanse i očuvanje pravoslavlja od uticaja katolicizma. Tu pretpostavku uspešno pobija ugledna istoričarka Tonja Kjusopulu.
Knjiga nudi istorijski pregled Rimskog carstva u doba pozne antike, od 284. do 641. godine. Upravo se u ovom periodu, tokom koga je Rimsko carstvo preživelo velika politička i verska previranja, mogu naći istorijski koreni srednjevekovne i moderne Evrope kao i islamskog sveta.
Knjiga Istorija, vera, politika je stručnog karaktera, angažovana, s mojim jasno iskazanim stavom srpskog rodoljuba protiv imperijalizma i segregacionizma. (Dr Aleksandar Raković)