Od ogromnog je značaja za istoriju vizantijske književnosti Fotijeva Biblioteka. To je najdragocenija knjiga vizantijske učene proze i ujedno primer Fotijeve velike erudicije i stilskog majstorstva. Biblioteka se može primiti kao prvoklasni izvor za istoriju starohrišćanske i ranovizantijske teološke književnosti, kao i profane pismenosti Vizantije do IX veka. (akademik Dimitrije Bogdanović)
Vizantija XV veka olako se shvata kao anahroni zaostatak antičkog vaseljenskog carstva, čija su jedina dostignuća doprinos helenske književnosti razvijanju ideja humanizma i renesanse i očuvanje pravoslavlja od uticaja katolicizma. Tu pretpostavku uspešno pobija ugledna istoričarka Tonja Kjusopulu.