Ivana A. Iljina krase neke osobine koje su vrlo retke kod filosofa. Njegove misli su duboke ali jasne, izložene precizno i bez suvišnih reči, a njegov stil pisanja je prefinjen.
Svaki ideal se odnosi na oblast želateljnog. Sa druge strane, religija u čovekovom životu po preimućstvu ima praktični značaj. Čoveka religioznim ne čini teorijsko traženje rešenja zagonetke stvaranja sveta, nego žudnja za spasenjem, stremljenje ka dostizanju dobara koja zadovoljavaju najdublje potrebe njegovog duha.
Ovo je treće izdanje poznate knjige đakona Milorada M. Lazića, u kojoj se ovaj učenik Dimitrija Bogdanovića i Atanasija Jevtića, na temeljan i sistematsi način, bavi teologijom tela i problemom polnosti.
Potrebno je pre svega razumeti na koji način je Bog postao čovek. Upravo to i nalazimo u „Prologu” „duhovnog” Jevanđelja svetog apostola Jovana, koji nam daje bogočovečanski „rodoslov” Spasiteljev.
Knjigu Oskara Kulmana, koja je otkad se pojavila nezaobilazna lektira svih teologa koji se ozbiljno bave problemom bogosluženja Crkve, čine dve po svemu izuzetne studije Osnovne odlike ranohrišćanskog bogosluženja i Evanđelje po svetom apostolu Jovanu i ranohrišćansko bogosluženje.