Srpska filosofija ne postoji u jačem smislu, kao svojevrsna nacionalna filosofija, nego samo u slabijem smislu, kao osobena recepcija filosofskih tokova razvijenijih naroda.
Iza esejističkih pokušaja, opita, skriva se nešto radikalno apstraktno, što nas povlači uvis, da bi nas potom (jer ko visoko leti, nisko pada!) hitro bacila u čeljusti konkretnog.
Teologija jednog teologa, dostojnog svog imena, ne može biti drugo do sami pokret njegovog uma i ljubavi, dok tražeći istinu o Bogu izučava Sveto Pismo i posmatra Božija dela. (Etjen Žilson)