Knjiga nudi istorijski pregled Rimskog carstva u doba pozne antike, od 284. do 641. godine. Upravo se u ovom periodu, tokom koga je Rimsko carstvo preživelo velika politička i verska previranja, mogu naći istorijski koreni srednjevekovne i moderne Evrope kao i islamskog sveta.
Vizantija XV veka olako se shvata kao anahroni zaostatak antičkog vaseljenskog carstva, čija su jedina dostignuća doprinos helenske književnosti razvijanju ideja humanizma i renesanse i očuvanje pravoslavlja od uticaja katolicizma. Tu pretpostavku uspešno pobija ugledna istoričarka Tonja Kjusopulu.
U okviru višegodišnje saradnje Centra za ruske i istočnoevropske studije „M. Jovanović“ Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Moskovskog državnog univerziteta M.V.Lomonosov nudimo čitaocu prevod najnovije knjige dr Olega Ajrapetova, vodećeg ruskog stručnjaka za Prvi svetski rat i istoriju spoljne politike Ruske imperije.
Monografijom Smilje Marjanović Dušanić čitalac dobija u ruke instrument za razumevanje misaonog sklopa srednjovekovnog čoveka. Pred nama je zrelo i značajno istoriografsko delo superiornog znalca, koje rešava neka od ključnih pitanja srpskog srednjeg veka. (iz recenzije akademika Ljubomira Maksimovića)
Uspon hrišćanstva na Zapadu nije samo vodič namenjen zainteresovanima za poznu antiku, već je i pažljivo ispričana priča o hrišćanstvu našeg doba. Knjiga nudi živopisnu i sveobuhvatnu istoriju prvih hiljadu godina hrišćanstva.
Istorija, vreme i pamćenje, koja se bavi problemima pamćenja, istoriografije i velikih naracija, počev od mitske svesti, hrišćanske teologije i modernih zapadnjačkih teorija o smislu postojanja, opisala je puteve u istorijsko vreme.