Istorija, vreme i pamćenje, koja se bavi problemima pamćenja, istoriografije i velikih naracija, počev od mitske svesti, hrišćanske teologije i modernih zapadnjačkih teorija o smislu postojanja, opisala je puteve u istorijsko vreme.
Monografijom Smilje Marjanović Dušanić čitalac dobija u ruke instrument za razumevanje misaonog sklopa srednjovekovnog čoveka. Pred nama je zrelo i značajno istoriografsko delo superiornog znalca, koje rešava neka od ključnih pitanja srpskog srednjeg veka. (iz recenzije akademika Ljubomira Maksimovića)
Vizantija XV veka olako se shvata kao anahroni zaostatak antičkog vaseljenskog carstva, čija su jedina dostignuća doprinos helenske književnosti razvijanju ideja humanizma i renesanse i očuvanje pravoslavlja od uticaja katolicizma. Tu pretpostavku uspešno pobija ugledna istoričarka Tonja Kjusopulu.
Knjiga sabira rezultate dosadašnjih istraživanja svakodnevnog života u srednjovekovnoj Srbiji uz poređenje sa zemljama Zapadne Evrope, Vizantijom i teritorijama u njenom okruženju.
Retke su knjige u koje se može upreti prstom i reći: „Ova knjiga je u našoj sredini prekretnica u načinu mišljenja i orijentaciji čitave jedne discipline“. Knjiga Staše Babić Grci i drugi, Antička percepcija i percepcija antike, međutim, upravo je takvo delo.
U drugom izdanju ove izuzetne knjige autor donosi celovitu rekonstrukciju Dizraelijevih shvatanja o Istočnom pitanju i njegove politike u Velikoj istočnoj krizi, na osnovu ukrštanja raznorodne izvorne građe, prikupljene u britanskim arhivima i bibliotekama, od privatne prepiske i romana, preko zapisnika skupštinskih debata i dnevne štampe, do poverljivih državnih dokumenata.
Kapitalno delo koje nudi celovit uvid u pravce kojima se ide ka savremenoj evropskoj intelektualnoj istoriji i omogućava izučavaocima da uoče ključne odnose unutar te istorije.