Ponovno objavljivanje na srpskom jeziku, sada kao samostalne knjižice, Vinkelmanove hrestomatije Veberovih tekstova pod naslovom „Racionalna ustanova države i moderne političke partije i parlamenti (Sociologija države)“ značajno je iz dva razloga. Prvi leži u tome što se time konačno razbija ona celina Privrede i društva koja je na ovim prostorima – prvenstveno iz prevoda četvrtog izdanja na srpski jezik iz 1976. – važila kao neupitna. Deo koji je najmanje spadao u Privredu i društvo konačno je izvučen iz tog konteksta, postao je (kako mu i dolikuje) samostalna celina i od sada može biti tretiran onako kako njegova priroda nalaže: kao jedan pogled na Veberove političke stavove. Pred domaćim izdavačima sada stoji krupan zadatak da nastave sa daljom dekompozicijom onoga što je do sada važilo kao spis Privreda i društvo i da domaćoj čitalačkoj publici približe ovaj spis – ili barem njegove najvažnije delove – onako kako je on odnedavno ugledao svetlo dana u Veberovim Sabranim delima. (Prof. dr Aleksandar Molnar)
Činjenice da je Ernst Jinger predvideo planetarnu vladavinu tehnologije (u knjizi „Radnik“ 1932) i ujedinjenje Evrope kao zajednice budućnosti, svrstavaju ga danas u najznačajnije evropske mislioce.
… Ja znam put. Prav je i uzak.
Nalik je oštrici mača. Uživam
dok hodam njime. Dok spavam, ja jecam. Božja reč je: “Ko traži, nikada ne posustaje.” Podrazumeva se da verujem u to obećanje. I, ako, dakle, od slabosti posrnem hiljadu puta, neću izgubiti veru, nego ću da se nadam da ću ugledati Svetlost kad mi telo postane savršeno, kao što će se i dogoditi jednog dana…”
Knjiga Sumrak Zapada daje uvid u nastanak, razvoj i krizu pojma Zapada, prevashodno među Evropljanima i Amerikancima. Zapadni savez otelotvoren je kroz anglo-američko savezništvo tokom dvaju svetskih ratova. Njegov najvidljiviji izraz bio je Severno atlantski pakt. Ali, atlanticizam nikada nije doveo do ustanovljenja atlantske zajednice. Identitet Zapadnog saveza zato je došao u krizu kada je nestalo „drugo“ koje ga je držalo na okupu – Sovjetski Savez.
„Nauka, politika i gnoza“ je pristupno predavanje održano 26.11.1958. na Univerzitetu u Minhenu , prvi je spis Erika Fegelina koji se objavljuje na srpskom jeziku.
Religijski intervencionizam protiv srpske države i crkve još traje pa vremenski okvir knjige omeđuju 1991. kada je započeo i 2015. kada je ušao u četvrt veka trajanja. Knjiga je pisana na osnovu arhivske građe, dokumentacije, literature, štampe, vesti sa interneta i drugih elektronskih medija. Takođe, knjiga je dopunjena i mojim ličnim beleškama o važnim događajima u kojima sam učestvovao i razgovorima o gorućim temama s vaseljenskim patrijarhom Vartolomejem (2002), američkim ambasadorom Tomasom Patrikom Milejdijem (2007), savetnikom američkog potpredsednika Majklom Holcelom (2009) i ćaskanjima s Nikolom Gruevskim u vreme kada još nije bio makedonski premijer (1997). Čitaocu će odmah pasti u oči kako američke diplomate izričito saopštavaju kakve su im namere i koliki nam prostor daju za delovanje. Stoga mi je bilo drago kada sam sebe spazio u jednoj od Vikiliks depeša u kojoj me je američki ambasador Kameron Manter prikazao kao srpskog rodoljuba, kritički nastrojenog i unapred pripremljenog za razgovore s njima.