Pokušaj razumevanja istorije Balkana, njegovih političkih, ideoloških, ekonomskih, društvenih i kulturnih problema kao zajedničkih, pomaže boljem i dubljem razumevanju realnosti, međusobne zavisnosti istorije i tla, pa čak i razumevanju istorije ovog nemirnog područja danas. Otvorivši nova polja istraživanja Balkana, autor je uputio svojevrstan izazov savremenoj svetskoj i domaćoj istoriografiji.
Vizantija XV veka olako se shvata kao anahroni zaostatak antičkog vaseljenskog carstva, čija su jedina dostignuća doprinos helenske književnosti razvijanju ideja humanizma i renesanse i očuvanje pravoslavlja od uticaja katolicizma. Tu pretpostavku uspešno pobija ugledna istoričarka Tonja Kjusopulu.
Istorija, vreme i pamćenje, koja se bavi problemima pamćenja, istoriografije i velikih naracija, počev od mitske svesti, hrišćanske teologije i modernih zapadnjačkih teorija o smislu postojanja, opisala je puteve u istorijsko vreme.
Monografijom Smilje Marjanović Dušanić čitalac dobija u ruke instrument za razumevanje misaonog sklopa srednjovekovnog čoveka. Pred nama je zrelo i značajno istoriografsko delo superiornog znalca, koje rešava neka od ključnih pitanja srpskog srednjeg veka. (iz recenzije akademika Ljubomira Maksimovića)
Knjiga je posvećena jednoj od najvećih epoha srpske istorije. Doba kralja Petra I Karađorđevića, uoči samog Prvog svetskog rata, donelo je opšti preporod i izuzetna dostignuća u nauci, književnosti, umetnosti, muzici, politici, vojnoj veštini. Ona i danas jesu, i mogu da budu, uzor svakog duhovnog pregnuća u srpskoj kulturi.