Analiza razvoja asketskog bogoslovlja u Vizantiji, koju je realizovao o. Georgije Florovski, razotkriva sve puteve i stranputice kojima se kretalo pravoslavno podvižničko mišljenje u prvom periodu svoje istorije. I što je još važnije, podseća da je hrišćanstvo ne samo bogoslužbena već i podvižnička religija, tj. da je put koji vodi ka oboženju liturgisko-podvižnički.
Potrebno je pre svega razumeti na koji način je Bog postao čovek. Upravo to i nalazimo u „Prologu” „duhovnog” Jevanđelja svetog apostola Jovana, koji nam daje bogočovečanski „rodoslov” Spasiteljev.
Najobimnija publikacija o gnosticizmu koja se može naći na srpskom jeziku. Tematski blok sadrži četiri izvorna teksta na starogrkom i njihov prevod na srpski, kao šesnaest prvrorazredni studija. Sam broj sadrži i još više od dvadeset drugih priloga, od prvog prevoda sa sirijskog teksta Afraata O veri, prevoda sa starogrčkog Prokla Dijadoha O sveštenim umećima kod Jelina, prevoda Hegelove filosofske disertacije sa latinskog itd, itd.
Ivana A. Iljina krase neke osobine koje su vrlo retke kod filosofa. Njegove misli su duboke ali jasne, izložene precizno i bez suvišnih reči, a njegov stil pisanja je prefinjen.