Dvojica uglednih i učenih vizantologa poduhvatili su se zadatka da u sažetom obliku kažu mnogo toga, iznoseći sopstvene poglede na vizantijsku prošlost, profilisane dugim iskustvom naučnog i pedagoškog rada.
Retke su knjige u koje se može upreti prstom i reći: „Ova knjiga je u našoj sredini prekretnica u načinu mišljenja i orijentaciji čitave jedne discipline“. Knjiga Staše Babić Grci i drugi, Antička percepcija i percepcija antike, međutim, upravo je takvo delo.
Vizantija XV veka olako se shvata kao anahroni zaostatak antičkog vaseljenskog carstva, čija su jedina dostignuća doprinos helenske književnosti razvijanju ideja humanizma i renesanse i očuvanje pravoslavlja od uticaja katolicizma. Tu pretpostavku uspešno pobija ugledna istoričarka Tonja Kjusopulu.
Istorija, vreme i pamćenje, koja se bavi problemima pamćenja, istoriografije i velikih naracija, počev od mitske svesti, hrišćanske teologije i modernih zapadnjačkih teorija o smislu postojanja, opisala je puteve u istorijsko vreme.
U drugom izdanju ove izuzetne knjige autor donosi celovitu rekonstrukciju Dizraelijevih shvatanja o Istočnom pitanju i njegove politike u Velikoj istočnoj krizi, na osnovu ukrštanja raznorodne izvorne građe, prikupljene u britanskim arhivima i bibliotekama, od privatne prepiske i romana, preko zapisnika skupštinskih debata i dnevne štampe, do poverljivih državnih dokumenata.