Dvojica uglednih i učenih vizantologa poduhvatili su se zadatka da u sažetom obliku kažu mnogo toga, iznoseći sopstvene poglede na vizantijsku prošlost, profilisane dugim iskustvom naučnog i pedagoškog rada.
Vizantija XV veka olako se shvata kao anahroni zaostatak antičkog vaseljenskog carstva, čija su jedina dostignuća doprinos helenske književnosti razvijanju ideja humanizma i renesanse i očuvanje pravoslavlja od uticaja katolicizma. Tu pretpostavku uspešno pobija ugledna istoričarka Tonja Kjusopulu.
Knjiga sabira rezultate dosadašnjih istraživanja svakodnevnog života u srednjovekovnoj Srbiji uz poređenje sa zemljama Zapadne Evrope, Vizantijom i teritorijama u njenom okruženju.
Knjiga je posvećena jednoj od najvećih epoha srpske istorije. Doba kralja Petra I Karađorđevića, uoči samog Prvog svetskog rata, donelo je opšti preporod i izuzetna dostignuća u nauci, književnosti, umetnosti, muzici, politici, vojnoj veštini. Ona i danas jesu, i mogu da budu, uzor svakog duhovnog pregnuća u srpskoj kulturi.
Knjiga nudi istorijski pregled Rimskog carstva u doba pozne antike, od 284. do 641. godine. Upravo se u ovom periodu, tokom koga je Rimsko carstvo preživelo velika politička i verska previranja, mogu naći istorijski koreni srednjevekovne i moderne Evrope kao i islamskog sveta.
Leksikon nas informiše o metodama i disciplinama, o osnovnim pojmovima istorijske nauke, kao i o istorijskim epohama. Svaki pojedinačni prilog nudi ne samo sakupljene informacije već odražava i aktuelne rasprave u ovoj nauci, koje se vode s veoma različitih pozicija i interesa i iz kojih se, iznad svega, jasno vidi da ne postoji opšteprihvaćena slika o istoriji.
Retke su knjige u koje se može upreti prstom i reći: „Ova knjiga je u našoj sredini prekretnica u načinu mišljenja i orijentaciji čitave jedne discipline“. Knjiga Staše Babić Grci i drugi, Antička percepcija i percepcija antike, međutim, upravo je takvo delo.