Osnovno pitanje kojim se bavi Oskar Kulman, slavni hrišćanski teolog našeg doba, jeste: U kolikoj meri je Isus Hristos osnivač prvobitnog hrišćanskog krštenja?
Ivana A. Iljina krase neke osobine koje su vrlo retke kod filosofa. Njegove misli su duboke ali jasne, izložene precizno i bez suvišnih reči, a njegov stil pisanja je prefinjen.
Knjigu Oskara Kulmana, koja je otkad se pojavila nezaobilazna lektira svih teologa koji se ozbiljno bave problemom bogosluženja Crkve, čine dve po svemu izuzetne studije Osnovne odlike ranohrišćanskog bogosluženja i Evanđelje po svetom apostolu Jovanu i ranohrišćansko bogosluženje.
Srpski čitalac će u u ovoj Kulmanovoj knjizi naći naučno korektan sistematski pregled novozavetnih iskaza o državi, počev od Jevanđelja do Otkrivenja Jovanovog, paradigmatski izvedenu egzegezu tekstova, jasan tok misli i utemeljene zaključke. (Predrag Dragutinović)
Potrebno je pre svega razumeti na koji način je Bog postao čovek. Upravo to i nalazimo u „Prologu” „duhovnog” Jevanđelja svetog apostola Jovana, koji nam daje bogočovečanski „rodoslov” Spasiteljev.
Ovo je treće izdanje poznate knjige đakona Milorada M. Lazića, u kojoj se ovaj učenik Dimitrija Bogdanovića i Atanasija Jevtića, na temeljan i sistematsi način, bavi teologijom tela i problemom polnosti.
Teologija jednog teologa, dostojnog svog imena, ne može biti drugo do sami pokret njegovog uma i ljubavi, dok tražeći istinu o Bogu izučava Sveto Pismo i posmatra Božija dela. (Etjen Žilson)