Sergej S. Averincev, vodeći pravoslavni intelektualac našeg doba, uspeo je da krajnje sažeto, pregledno, precizno i jasno predstavi hrišćanstvo 20. stoleća.
Dr Nikola Knežević polazi od povratka teologije ka pitanju njenog značenja u društvenom i „političkom“ kontekstu. Ovi navodnici u „političkom“ ilustruju nam koliko je težak i odgovoran zadatak bio pred njim. Na autoru je bilo – i on je to uspešno učinio – da ih skine, da „političnost“ teologije disertuje, objasni i odbrani pred licem teologije, ali i pred licem društva. (Prof. dr Darko Đogo)
Knjigu Oskara Kulmana, koja je otkad se pojavila nezaobilazna lektira svih teologa koji se ozbiljno bave problemom bogosluženja Crkve, čine dve po svemu izuzetne studije Osnovne odlike ranohrišćanskog bogosluženja i Evanđelje po svetom apostolu Jovanu i ranohrišćansko bogosluženje.
Srpski čitalac će u u ovoj Kulmanovoj knjizi naći naučno korektan sistematski pregled novozavetnih iskaza o državi, počev od Jevanđelja do Otkrivenja Jovanovog, paradigmatski izvedenu egzegezu tekstova, jasan tok misli i utemeljene zaključke. (Predrag Dragutinović)
Monografija oca Sergeja N. Bulgakova o ikoni i njenom poštovanju je prvi ozbiljan teološki rad na tu temu nakon više od hiljadu godina, i u mnogim aspektima on još uvek predstavlja najznačajnije dogmatsko istraživanje ovog problema.
Potrebno je pre svega razumeti na koji način je Bog postao čovek. Upravo to i nalazimo u „Prologu” „duhovnog” Jevanđelja svetog apostola Jovana, koji nam daje bogočovečanski „rodoslov” Spasiteljev.
U najširem okviru, odgovarajući na moguća pitanja o važnosti potvrdno-odrečnog bogoslovlјa u kontekstu istinskog načina postojanja Pravoslavne Crkve, upravimo naše nadsvetske sile uma ka horizontima biblijsko-svetootačke, odnosno crkvene projekcije božanskog načina postojanja lјudi. Jedino u tom pravcu možemo prepoznati svaki relevantni bogoslovski iskaz koji zapravo predstavlјa egzistencijalni izazov preko koga iskreni bogotražitelј nikada ne može ravnodušno preći. (Predrag Petrović)