Knjiga nudi istorijski pregled Rimskog carstva u doba pozne antike, od 284. do 641. godine. Upravo se u ovom periodu, tokom koga je Rimsko carstvo preživelo velika politička i verska previranja, mogu naći istorijski koreni srednjevekovne i moderne Evrope kao i islamskog sveta.
U okviru višegodišnje saradnje Centra za ruske i istočnoevropske studije „M. Jovanović“ Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Moskovskog državnog univerziteta M.V.Lomonosov nudimo čitaocu prevod najnovije knjige dr Olega Ajrapetova, vodećeg ruskog stručnjaka za Prvi svetski rat i istoriju spoljne politike Ruske imperije.
Pokušaj razumevanja istorije Balkana, njegovih političkih, ideoloških, ekonomskih, društvenih i kulturnih problema kao zajedničkih, pomaže boljem i dubljem razumevanju realnosti, međusobne zavisnosti istorije i tla, pa čak i razumevanju istorije ovog nemirnog područja danas. Otvorivši nova polja istraživanja Balkana, autor je uputio svojevrstan izazov savremenoj svetskoj i domaćoj istoriografiji.
Leksikon nas informiše o metodama i disciplinama, o osnovnim pojmovima istorijske nauke, kao i o istorijskim epohama. Svaki pojedinačni prilog nudi ne samo sakupljene informacije već odražava i aktuelne rasprave u ovoj nauci, koje se vode s veoma različitih pozicija i interesa i iz kojih se, iznad svega, jasno vidi da ne postoji opšteprihvaćena slika o istoriji.
Vizantija XV veka olako se shvata kao anahroni zaostatak antičkog vaseljenskog carstva, čija su jedina dostignuća doprinos helenske književnosti razvijanju ideja humanizma i renesanse i očuvanje pravoslavlja od uticaja katolicizma. Tu pretpostavku uspešno pobija ugledna istoričarka Tonja Kjusopulu.