Kazivanja o Svetoj Gori

Kazivanja o Svetoj Gori

Lep, sunčan dan, nigde oblaka na visini, samo su se oblaci spustili nad morem, beli, sa plavim senkama i mi ih gledamo ispod nogu […] Ogromni vrh Atosa sa svojim širokim padinama sav je u snegu i ocrtava se na plavom nebu; morski oblaci obavijaju i njega jednom lakom prugom tako da izgleda kao da […]

Čtec Sergej Averincev

Čtec Sergej Averincev

„Čtec Sergije Averincev“ – reči su koje je kao epitaf na svom grobu želeo Sergej Sergejevič Averincev (1937–2004), član Ruske akademije nauka, klasični filolog, poznati prevodilac, bogoslov, istoričar umetnosti, kulturolog. Pred kraj života, od svih svojih mnogobrojnih poprišta on je izdvajao upravo služenje u Crkvi i posebno cenio mogućnost da učestvuje u bogosluženjima kao čtec […]

Knjiga Elijadea koja je promenila život Frensisu Kopoli

Knjiga Elijadea koja je promenila život Frensisu Kopoli

Film „Mladost bez mladosti“ Frensisa Forda Kopole možda nije toliko poznat kao njegova trilogija „Kum“ ili „Apokalipsa danas“, ali je za slavnog reditelja bio neka vrsta prekretnice. Da bi snimio film po istoimenom romanu Mirče Elijadea, Kopola se vratio svojim počecima, a za knjigu, objavljenu nedavno kod nas sa njegovim pogovorom, rekao je da ga je „podmladila“ […]

O Čestertonovom prvom romanu i njegovom uticaju na Orvela i Kolinsa

O Čestertonovom prvom romanu i njegovom uticaju na Orvela i Kolinsa

U trenutku kada je Gilbert K. Česterton, jedan od najuticajnijih hrišćanskih autora dvadesetog stoleća, nameravao da napiše svoj prvi roman, imao je deset šilinga u džepu. Doterao se i uputio ka Flit Stritu, tamo je naručio obiman ručak koji je podrazumevao i bocu vina, i na tome potrošio sav novac. Potom je tako švorc otišao […]

Religija Čehovljeva

Religija Čehovljeva

Ako veru prosuđujemo po delima i nastrojenosti, a ne po rečima, onda je Čehov bio trideset puta religiozniji od onih savremenih „bogotražitelja“ koji jadikuju o svom nespokojstvu na svim putevima i raspućima. Kada počnu da govore o religioznosti Čehova, svaki put se setim Geteovih reči o Spinozi. Protivnici su ga često prekorevali za to što […]

Kirejevski – rodonačelnik ruske misli koji se okrenuo ocima Crkve

Kirejevski – rodonačelnik ruske misli koji se okrenuo ocima Crkve

Ivan Kirejevski je prvi i istaknuti predstavnik slovenofila koji je zacrtao program buduće ruske misli. Slaboverujući u mladosti, Kirejevski je pretrpeo snažan uticaj svoje žene. On joj je čitao filosofske knjige, a ona bi pri svakom čitanju primećivala da je „sve to na dublji način izraženo kod otaca Crkve“. Radoznao da proveri ove tvrdnje i […]

Sa Isidorom na Topčiderskom brdu

Sa Isidorom na Topčiderskom brdu

Za prilično redovne moje posete Isidora je pripremala teme o kojima ćemo razgovarati, i spremala pitanja koja će mi postaviti. Bilo je razume se i uzgrednih osvrta na praktične stvari, malo o događajima u našoj književnoj javnosti, nimalo o stvarima koje bi se ticale njene biografije. Izrazila je želju da vidi predstavu jednog od mojih […]

Dobro i lepo u zlom i ružnom dobu

Dobro i lepo u zlom i ružnom dobu

Kada sam pre nekoliko dana u izlogu jedne beogradske knjižare ugledao knjigu na čijoj je korici bio ispisan naslov „Pisma o dobrom i lepom“, pomislio sam kako odavno nisam video arhaičniji naslov. O dobrom i lepom… Koga još zanima raspredanje o dobrom i lepom?! I još pisma. Nije samo tema, dakle, neprimerena ovom vremenu, nego […]

Glas najtišeg filosofa Rusije – Ukratko o Ivanu V. Kirejevskom

Glas najtišeg filosofa Rusije – Ukratko o Ivanu V. Kirejevskom

Nedavno su Biblos i Otačnik publikovali zbirku pravoslavno-filosofskih spisa Ivana V. Kirejevskog, jednog od najvažnijih ruskih i uopšte pravoslavnih mislilaca modernog doba. Knjiga, koju je priredio prof. Ilija Marić, naslovljena je Ka celovitom umu. To je dobar povod da se podsetimo najvažnijih detalja iz biografije Kirejevskog. Ovaj enciklopedijski osvrt je prvi u nizu tekstova o […]

Srpski Patrijarh: Konačno je osvetljen i Teslin duhovni lik

Srpski Patrijarh: Konačno je osvetljen i Teslin duhovni lik

U  moru ispisanih naučnih radova o Nikoli Tesli, svetskom naučniku srpskog porekla, nedostajao je rad kojim se izučava duhovna strana njegovog blagočestivog života. Svetu su dobro poznata njegova naučna dostignuća kojima se i danas dive istraživači, dok je ostao nerasvetljen njegov duhovni život, bogat hrišćanskim vrlinama kojima se, najpre, naučio u svome porodičnom okruženju. Nikola […]