Ovo je treće izdanje poznate knjige đakona Milorada M. Lazića, u kojoj se ovaj učenik Dimitrija Bogdanovića i Atanasija Jevtića, na temeljan i sistematsi način, bavi teologijom tela i problemom polnosti.
Dr Nikola Knežević polazi od povratka teologije ka pitanju njenog značenja u društvenom i „političkom“ kontekstu. Ovi navodnici u „političkom“ ilustruju nam koliko je težak i odgovoran zadatak bio pred njim. Na autoru je bilo – i on je to uspešno učinio – da ih skine, da „političnost“ teologije disertuje, objasni i odbrani pred licem teologije, ali i pred licem društva. (Prof. dr Darko Đogo)
Teologija jednog teologa, dostojnog svog imena, ne može biti drugo do sami pokret njegovog uma i ljubavi, dok tražeći istinu o Bogu izučava Sveto Pismo i posmatra Božija dela. (Etjen Žilson)
U najširem okviru, odgovarajući na moguća pitanja o važnosti potvrdno-odrečnog bogoslovlјa u kontekstu istinskog načina postojanja Pravoslavne Crkve, upravimo naše nadsvetske sile uma ka horizontima biblijsko-svetootačke, odnosno crkvene projekcije božanskog načina postojanja lјudi. Jedino u tom pravcu možemo prepoznati svaki relevantni bogoslovski iskaz koji zapravo predstavlјa egzistencijalni izazov preko koga iskreni bogotražitelј nikada ne može ravnodušno preći. (Predrag Petrović)
Svaki ideal se odnosi na oblast želateljnog. Sa druge strane, religija u čovekovom životu po preimućstvu ima praktični značaj. Čoveka religioznim ne čini teorijsko traženje rešenja zagonetke stvaranja sveta, nego žudnja za spasenjem, stremljenje ka dostizanju dobara koja zadovoljavaju najdublje potrebe njegovog duha.
Osnovno pitanje kojim se bavi Oskar Kulman, slavni hrišćanski teolog našeg doba, jeste: U kolikoj meri je Isus Hristos osnivač prvobitnog hrišćanskog krštenja?