Bivši predsednik Savezne Republike Jugoslavije i bivši premijer Republike Srbije, prof. Vojislav Koštunica, doktor pravnih nauka – na politički kao i na naučno-teorijski način bavio se pitanjem srpske pokrajine Kosovo i Metohija u državno-pravnom, kulturno-istorijskom i moralnom ustrojstvu srpske države i srpskog naroda.
Na koji način Veber argumentuje i ilustruje navedene oblike vlasti i moći čitaoci će moći podrobnije da se obaveste u novomsrpskom izdanju njegovih za života neobjavljenih rukupisa koji su svojevremeno štampani pod ne baš intrigantnim nazivom Privreda i društvo. Valja imati u vidu da je reč o nedovršenim rukopisima, tako da brojna ponavljanja istih ili sličnih teza, smeštena u već različite pojmovne kontekste, u pojedinim trenucima predstavljaju teško premostivu prepreku za savremenog čitaoca sviklog na sažeta izlaganja i gotove zaključke.
… Ja znam put. Prav je i uzak.
Nalik je oštrici mača. Uživam
dok hodam njime. Dok spavam, ja jecam. Božja reč je: “Ko traži, nikada ne posustaje.” Podrazumeva se da verujem u to obećanje. I, ako, dakle, od slabosti posrnem hiljadu puta, neću izgubiti veru, nego ću da se nadam da ću ugledati Svetlost kad mi telo postane savršeno, kao što će se i dogoditi jednog dana…”
Religijski intervencionizam protiv srpske države i crkve još traje pa vremenski okvir knjige omeđuju 1991. kada je započeo i 2015. kada je ušao u četvrt veka trajanja. Knjiga je pisana na osnovu arhivske građe, dokumentacije, literature, štampe, vesti sa interneta i drugih elektronskih medija. Takođe, knjiga je dopunjena i mojim ličnim beleškama o važnim događajima u kojima sam učestvovao i razgovorima o gorućim temama s vaseljenskim patrijarhom Vartolomejem (2002), američkim ambasadorom Tomasom Patrikom Milejdijem (2007), savetnikom američkog potpredsednika Majklom Holcelom (2009) i ćaskanjima s Nikolom Gruevskim u vreme kada još nije bio makedonski premijer (1997). Čitaocu će odmah pasti u oči kako američke diplomate izričito saopštavaju kakve su im namere i koliki nam prostor daju za delovanje. Stoga mi je bilo drago kada sam sebe spazio u jednoj od Vikiliks depeša u kojoj me je američki ambasador Kameron Manter prikazao kao srpskog rodoljuba, kritički nastrojenog i unapred pripremljenog za razgovore s njima.
Tekst „Protiv liberala“ prvo je delo Armina Molera koje je prevedeno na srpski jezik. Moler je nemački filozof koji je pripadao desničarskoj struji, te ne čudi to što, kako u pogovoru knjige kaže Кarlhajnc Vajsman, danas ne važi za uticajnog intelektualca, čak ni u nemačkim krugovima.