Činjenice da je Ernst Jinger predvideo planetarnu vladavinu tehnologije (u knjizi „Radnik“ 1932) i ujedinjenje Evrope kao zajednice budućnosti, svrstavaju ga danas u najznačajnije evropske mislioce.
Na koji način Veber argumentuje i ilustruje navedene oblike vlasti i moći čitaoci će moći podrobnije da se obaveste u novomsrpskom izdanju njegovih za života neobjavljenih rukupisa koji su svojevremeno štampani pod ne baš intrigantnim nazivom Privreda i društvo. Valja imati u vidu da je reč o nedovršenim rukopisima, tako da brojna ponavljanja istih ili sličnih teza, smeštena u već različite pojmovne kontekste, u pojedinim trenucima predstavljaju teško premostivu prepreku za savremenog čitaoca sviklog na sažeta izlaganja i gotove zaključke.
„Nauka, politika i gnoza“ je pristupno predavanje održano 26.11.1958. na Univerzitetu u Minhenu , prvi je spis Erika Fegelina koji se objavljuje na srpskom jeziku.
Državno-crkveno pravo, kao grana pravne teorije i prakse, bilo je u doba komunističke vladavine zanemareno, gotovo posve ukinuto. U Srbiji je obnova tog prava započeta 2001. godine, a u vreme prve vlade Vojislava Koštunice (2004–2007) državno-crkveno pravo je objektivizovano u konkretne zakone.
Tekst „Protiv liberala“ prvo je delo Armina Molera koje je prevedeno na srpski jezik. Moler je nemački filozof koji je pripadao desničarskoj struji, te ne čudi to što, kako u pogovoru knjige kaže Кarlhajnc Vajsman, danas ne važi za uticajnog intelektualca, čak ni u nemačkim krugovima.