Prva naučna studija srpskog stručnjaka međunarodnog akademskog renomea koja se bavi ideološkom i religijskom zloupotrebom književnog dela nobelovca Ive Andrića.
Knjiga Istorija, vera, politika je stručnog karaktera, angažovana, s mojim jasno iskazanim stavom srpskog rodoljuba protiv imperijalizma i segregacionizma. (Dr Aleksandar Raković)
„Nauka, politika i gnoza“ je pristupno predavanje održano 26.11.1958. na Univerzitetu u Minhenu , prvi je spis Erika Fegelina koji se objavljuje na srpskom jeziku.
Činjenice da je Ernst Jinger predvideo planetarnu vladavinu tehnologije (u knjizi „Radnik“ 1932) i ujedinjenje Evrope kao zajednice budućnosti, svrstavaju ga danas u najznačajnije evropske mislioce.
Ponovno objavljivanje na srpskom jeziku, sada kao samostalne knjižice, Vinkelmanove hrestomatije Veberovih tekstova pod naslovom „Racionalna ustanova države i moderne političke partije i parlamenti (Sociologija države)“ značajno je iz dva razloga. Prvi leži u tome što se time konačno razbija ona celina Privrede i društva koja je na ovim prostorima – prvenstveno iz prevoda četvrtog izdanja na srpski jezik iz 1976. – važila kao neupitna. Deo koji je najmanje spadao u Privredu i društvo konačno je izvučen iz tog konteksta, postao je (kako mu i dolikuje) samostalna celina i od sada može biti tretiran onako kako njegova priroda nalaže: kao jedan pogled na Veberove političke stavove. Pred domaćim izdavačima sada stoji krupan zadatak da nastave sa daljom dekompozicijom onoga što je do sada važilo kao spis Privreda i društvo i da domaćoj čitalačkoj publici približe ovaj spis – ili barem njegove najvažnije delove – onako kako je on odnedavno ugledao svetlo dana u Veberovim Sabranim delima. (Prof. dr Aleksandar Molnar)
… Ja znam put. Prav je i uzak.
Nalik je oštrici mača. Uživam
dok hodam njime. Dok spavam, ja jecam. Božja reč je: “Ko traži, nikada ne posustaje.” Podrazumeva se da verujem u to obećanje. I, ako, dakle, od slabosti posrnem hiljadu puta, neću izgubiti veru, nego ću da se nadam da ću ugledati Svetlost kad mi telo postane savršeno, kao što će se i dogoditi jednog dana…”
Tekst „Protiv liberala“ prvo je delo Armina Molera koje je prevedeno na srpski jezik. Moler je nemački filozof koji je pripadao desničarskoj struji, te ne čudi to što, kako u pogovoru knjige kaže Кarlhajnc Vajsman, danas ne važi za uticajnog intelektualca, čak ni u nemačkim krugovima.