Monografijom Smilje Marjanović Dušanić čitalac dobija u ruke instrument za razumevanje misaonog sklopa srednjovekovnog čoveka. Pred nama je zrelo i značajno istoriografsko delo superiornog znalca, koje rešava neka od ključnih pitanja srpskog srednjeg veka. (iz recenzije akademika Ljubomira Maksimovića)
Knjiga nudi istorijski pregled Rimskog carstva u doba pozne antike, od 284. do 641. godine. Upravo se u ovom periodu, tokom koga je Rimsko carstvo preživelo velika politička i verska previranja, mogu naći istorijski koreni srednjevekovne i moderne Evrope kao i islamskog sveta.
Dvojica uglednih i učenih vizantologa poduhvatili su se zadatka da u sažetom obliku kažu mnogo toga, iznoseći sopstvene poglede na vizantijsku prošlost, profilisane dugim iskustvom naučnog i pedagoškog rada.
Uspon hrišćanstva na Zapadu nije samo vodič namenjen zainteresovanima za poznu antiku, već je i pažljivo ispričana priča o hrišćanstvu našeg doba. Knjiga nudi živopisnu i sveobuhvatnu istoriju prvih hiljadu godina hrišćanstva.
Vizantija XV veka olako se shvata kao anahroni zaostatak antičkog vaseljenskog carstva, čija su jedina dostignuća doprinos helenske književnosti razvijanju ideja humanizma i renesanse i očuvanje pravoslavlja od uticaja katolicizma. Tu pretpostavku uspešno pobija ugledna istoričarka Tonja Kjusopulu.