Uspon hrišćanstva na Zapadu nije samo vodič namenjen zainteresovanima za poznu antiku, već je i pažljivo ispričana priča o hrišćanstvu našeg doba. Knjiga nudi živopisnu i sveobuhvatnu istoriju prvih hiljadu godina hrišćanstva.
Monografijom Smilje Marjanović Dušanić čitalac dobija u ruke instrument za razumevanje misaonog sklopa srednjovekovnog čoveka. Pred nama je zrelo i značajno istoriografsko delo superiornog znalca, koje rešava neka od ključnih pitanja srpskog srednjeg veka. (iz recenzije akademika Ljubomira Maksimovića)
Vizantija XV veka olako se shvata kao anahroni zaostatak antičkog vaseljenskog carstva, čija su jedina dostignuća doprinos helenske književnosti razvijanju ideja humanizma i renesanse i očuvanje pravoslavlja od uticaja katolicizma. Tu pretpostavku uspešno pobija ugledna istoričarka Tonja Kjusopulu.
Kapitalno delo koje nudi celovit uvid u pravce kojima se ide ka savremenoj evropskoj intelektualnoj istoriji i omogućava izučavaocima da uoče ključne odnose unutar te istorije.
Knjiga nudi istorijski pregled Rimskog carstva u doba pozne antike, od 284. do 641. godine. Upravo se u ovom periodu, tokom koga je Rimsko carstvo preživelo velika politička i verska previranja, mogu naći istorijski koreni srednjevekovne i moderne Evrope kao i islamskog sveta.
U drugom izdanju ove izuzetne knjige autor donosi celovitu rekonstrukciju Dizraelijevih shvatanja o Istočnom pitanju i njegove politike u Velikoj istočnoj krizi, na osnovu ukrštanja raznorodne izvorne građe, prikupljene u britanskim arhivima i bibliotekama, od privatne prepiske i romana, preko zapisnika skupštinskih debata i dnevne štampe, do poverljivih državnih dokumenata.
Knjiga je posvećena jednoj od najvećih epoha srpske istorije. Doba kralja Petra I Karađorđevića, uoči samog Prvog svetskog rata, donelo je opšti preporod i izuzetna dostignuća u nauci, književnosti, umetnosti, muzici, politici, vojnoj veštini. Ona i danas jesu, i mogu da budu, uzor svakog duhovnog pregnuća u srpskoj kulturi.