Osnovno pitanje kojim se bavi Oskar Kulman, slavni hrišćanski teolog našeg doba, jeste: U kolikoj meri je Isus Hristos osnivač prvobitnog hrišćanskog krštenja?
Ukoliko postoji ličnost, čije je celokupno bogoslovsko stvaralaštvo i čitav život obeležen Evharistijom Crkve, onda to zasigurno jeste otac Aleksandar Šmeman. U zborniku Evharistijsko bogoslovlje sabrani su njegovi najznačajniji radovi koji se bave pitanjem Evharistije.
Knjiga Svet i Sveto demonstrira eklatantnu duhovno-intelektualnu samosvest i tačku u kojoj teološka paradigma dostiže svoj vrhunski izraz zarad reverzibilnog procesa osvetovljavanja i povratka Bogu.
Dr Nikola Knežević polazi od povratka teologije ka pitanju njenog značenja u društvenom i „političkom“ kontekstu. Ovi navodnici u „političkom“ ilustruju nam koliko je težak i odgovoran zadatak bio pred njim. Na autoru je bilo – i on je to uspešno učinio – da ih skine, da „političnost“ teologije disertuje, objasni i odbrani pred licem teologije, ali i pred licem društva. (Prof. dr Darko Đogo)
Potrebno je pre svega razumeti na koji način je Bog postao čovek. Upravo to i nalazimo u „Prologu” „duhovnog” Jevanđelja svetog apostola Jovana, koji nam daje bogočovečanski „rodoslov” Spasiteljev.
Monografija oca Sergeja N. Bulgakova o ikoni i njenom poštovanju je prvi ozbiljan teološki rad na tu temu nakon više od hiljadu godina, i u mnogim aspektima on još uvek predstavlja najznačajnije dogmatsko istraživanje ovog problema.
Sergej S. Averincev, vodeći pravoslavni intelektualac našeg doba, uspeo je da krajnje sažeto, pregledno, precizno i jasno predstavi hrišćanstvo 20. stoleća.