Knjiga nudi istorijski pregled Rimskog carstva u doba pozne antike, od 284. do 641. godine. Upravo se u ovom periodu, tokom koga je Rimsko carstvo preživelo velika politička i verska previranja, mogu naći istorijski koreni srednjevekovne i moderne Evrope kao i islamskog sveta.
Dvojica uglednih i učenih vizantologa poduhvatili su se zadatka da u sažetom obliku kažu mnogo toga, iznoseći sopstvene poglede na vizantijsku prošlost, profilisane dugim iskustvom naučnog i pedagoškog rada.
Kapitalno delo koje nudi celovit uvid u pravce kojima se ide ka savremenoj evropskoj intelektualnoj istoriji i omogućava izučavaocima da uoče ključne odnose unutar te istorije.
Vizantija XV veka olako se shvata kao anahroni zaostatak antičkog vaseljenskog carstva, čija su jedina dostignuća doprinos helenske književnosti razvijanju ideja humanizma i renesanse i očuvanje pravoslavlja od uticaja katolicizma. Tu pretpostavku uspešno pobija ugledna istoričarka Tonja Kjusopulu.