Potrebno je pre svega razumeti na koji način je Bog postao čovek. Upravo to i nalazimo u „Prologu” „duhovnog” Jevanđelja svetog apostola Jovana, koji nam daje bogočovečanski „rodoslov” Spasiteljev.
Ivana A. Iljina krase neke osobine koje su vrlo retke kod filosofa. Njegove misli su duboke ali jasne, izložene precizno i bez suvišnih reči, a njegov stil pisanja je prefinjen.
Najobimnija publikacija o gnosticizmu koja se može naći na srpskom jeziku. Tematski blok sadrži četiri izvorna teksta na starogrkom i njihov prevod na srpski, kao šesnaest prvrorazredni studija. Sam broj sadrži i još više od dvadeset drugih priloga, od prvog prevoda sa sirijskog teksta Afraata O veri, prevoda sa starogrčkog Prokla Dijadoha O sveštenim umećima kod Jelina, prevoda Hegelove filosofske disertacije sa latinskog itd, itd.
Dr Nikola Knežević polazi od povratka teologije ka pitanju njenog značenja u društvenom i „političkom“ kontekstu. Ovi navodnici u „političkom“ ilustruju nam koliko je težak i odgovoran zadatak bio pred njim. Na autoru je bilo – i on je to uspešno učinio – da ih skine, da „političnost“ teologije disertuje, objasni i odbrani pred licem teologije, ali i pred licem društva. (Prof. dr Darko Đogo)
Teologija jednog teologa, dostojnog svog imena, ne može biti drugo do sami pokret njegovog uma i ljubavi, dok tražeći istinu o Bogu izučava Sveto Pismo i posmatra Božija dela. (Etjen Žilson)