Dr Nikola Knežević polazi od povratka teologije ka pitanju njenog značenja u društvenom i „političkom“ kontekstu. Ovi navodnici u „političkom“ ilustruju nam koliko je težak i odgovoran zadatak bio pred njim. Na autoru je bilo – i on je to uspešno učinio – da ih skine, da „političnost“ teologije disertuje, objasni i odbrani pred licem teologije, ali i pred licem društva. (Prof. dr Darko Đogo)
Knjigu Oskara Kulmana, koja je otkad se pojavila nezaobilazna lektira svih teologa koji se ozbiljno bave problemom bogosluženja Crkve, čine dve po svemu izuzetne studije Osnovne odlike ranohrišćanskog bogosluženja i Evanđelje po svetom apostolu Jovanu i ranohrišćansko bogosluženje.
Analiza razvoja asketskog bogoslovlja u Vizantiji, koju je realizovao o. Georgije Florovski, razotkriva sve puteve i stranputice kojima se kretalo pravoslavno podvižničko mišljenje u prvom periodu svoje istorije. I što je još važnije, podseća da je hrišćanstvo ne samo bogoslužbena već i podvižnička religija, tj. da je put koji vodi ka oboženju liturgisko-podvižnički.
Ivana A. Iljina krase neke osobine koje su vrlo retke kod filosofa. Njegove misli su duboke ali jasne, izložene precizno i bez suvišnih reči, a njegov stil pisanja je prefinjen.
Najobimnija publikacija o gnosticizmu koja se može naći na srpskom jeziku. Tematski blok sadrži četiri izvorna teksta na starogrkom i njihov prevod na srpski, kao šesnaest prvrorazredni studija. Sam broj sadrži i još više od dvadeset drugih priloga, od prvog prevoda sa sirijskog teksta Afraata O veri, prevoda sa starogrčkog Prokla Dijadoha O sveštenim umećima kod Jelina, prevoda Hegelove filosofske disertacije sa latinskog itd, itd.
Učenje apostola Adaja je prva knjiga prevedena sa sirijskog jezika. Reč je o anonimnom delu sa početka petog veka, koje pripoveda o dolasku hrišćanstva u grad Edesu.