Svaki ideal se odnosi na oblast želateljnog. Sa druge strane, religija u čovekovom životu po preimućstvu ima praktični značaj. Čoveka religioznim ne čini teorijsko traženje rešenja zagonetke stvaranja sveta, nego žudnja za spasenjem, stremljenje ka dostizanju dobara koja zadovoljavaju najdublje potrebe njegovog duha.
Ukoliko postoji ličnost, čije je celokupno bogoslovsko stvaralaštvo i čitav život obeležen Evharistijom Crkve, onda to zasigurno jeste otac Aleksandar Šmeman. U zborniku Evharistijsko bogoslovlje sabrani su njegovi najznačajniji radovi koji se bave pitanjem Evharistije.
Sergej S. Averincev, vodeći pravoslavni intelektualac našeg doba, uspeo je da krajnje sažeto, pregledno, precizno i jasno predstavi hrišćanstvo 20. stoleća.
Teologija jednog teologa, dostojnog svog imena, ne može biti drugo do sami pokret njegovog uma i ljubavi, dok tražeći istinu o Bogu izučava Sveto Pismo i posmatra Božija dela. (Etjen Žilson)
Osnovno pitanje kojim se bavi Oskar Kulman, slavni hrišćanski teolog našeg doba, jeste: U kolikoj meri je Isus Hristos osnivač prvobitnog hrišćanskog krštenja?
Dr Nikola Knežević polazi od povratka teologije ka pitanju njenog značenja u društvenom i „političkom“ kontekstu. Ovi navodnici u „političkom“ ilustruju nam koliko je težak i odgovoran zadatak bio pred njim. Na autoru je bilo – i on je to uspešno učinio – da ih skine, da „političnost“ teologije disertuje, objasni i odbrani pred licem teologije, ali i pred licem društva. (Prof. dr Darko Đogo)