Srpska filosofija imala je u prošlosti dva velika početka – istočni (srednjovekovni) i zapadni (moderni) – i u okviru njih neke manje. Posle ratnog društveno-političkog prevrata [1945], marksizam je postao državna ideologija, a marksistička filosofija je marginalizovala sve druge. Ova knjiga posvećena je upravo tom novom početku u istoriji srpske filosofije.
U ovoj knjizi prikazane su vodeće škole tumačenja mitologije: njihove teorije, metode, stanovišta i mane. Svaka škola predstavljena je delima jednog ili dvojice istaknutih predstavnika ili utemeljivača. Njihove teorije su objašnjene, smeštene u društveni i istorijski kontekst kojem pripadaju i potom kritikovane. Njihovi postupci analize opisani su, pokazani na primerima i problematizovani.
Prevod Kratila je sačinio dr Aleksandar M. Petrović prema Barnetovom oksfordskom izdanju Platovog teksta, kao i Proklov komentar prema Paskvalijevom lajpciškom izdanju priređenom početkom veka. Hrvatski prevod Dinka Štanbuka imao je popriličan broj nepreciznosti, čak i neprevedeno jedno Sokratovo pitanje i repliku na njega, što je u sadašnjem Petrovićevom prevodu izbegnuto.
Naša filozofska i šira kultura imala je retku i nezasluženu privilegiju da se recepcijom tzv. postmodernističkih strujanja, od samih njihovih početaka, bavi i Slobodan Žunjić, čovek suverene filozofske kulture i kompetencija, bez premca ne samo u eksjugoslovenskim ili sadašnjim srpskim okvirima. (Mladen Kozomara)
U Logici i teologiji su sabrani svi Žunjićevi relevantni rezultati istraživanja vizantijske filosofije, koja je igrom slučaja započeo u leto 1975. godine. Žunjićeva knjiga je, svakako, najznačajniji rad o filosofiji Jovana Damaskina napisan na srpskom jeziku, ali i jedan od najboljih filosofskoistorijskih istraživanja njegove Dijalektike uopšte
Iza esejističkih pokušaja, opita, skriva se nešto radikalno apstraktno, što nas povlači uvis, da bi nas potom (jer ko visoko leti, nisko pada!) hitro bacila u čeljusti konkretnog.