| Autor | |
|---|---|
| Izdavač | |
| Broj strana | 570 |
| Godina izdanja | 2014 |
Despotova predavanja 1
4.400,00 rsd
1 na zalihama
4.400,00 rsd
1 na zalihama
| Autor | |
|---|---|
| Izdavač | |
| Broj strana | 570 |
| Godina izdanja | 2014 |
Srpska filosofija ne postoji u jačem smislu, kao svojevrsna nacionalna filosofija, nego samo u slabijem smislu, kao osobena recepcija filosofskih tokova razvijenijih naroda.
U knjizi sabrani tekstovi, nastajali najvećim delom u drugoj deceniji našeg veka, grupisani su u četiri odelјka. U prvom je reč o najnovijim knjigama filosofa dijalektičko-hermeneutičke orijentacije (Kučinar, Buha, Basta, Žunjić), koji su u prvoj polovini osamdesetih godina prošlog veka bili okuplјeni oko časopisa Theoria, bilo kao članovi redakcije ili saradnici. Odelјak otvara beseda o Mihailu Đuriću. U drugom autor ispituje neke aspekte (filosofske, teorijske, političke) radova pojedinih naših pisaca različitih generacija (Crnjanski, Kiš, Kovač, Krstajić). U trećem su sabrani ogledi o ispaštanju, Petronijevićevom tumačenju Nјegoševe filosofije i filosofskim počecima ruskog mislioca Alekseja Loseva. Završni odelјak čine razgovori o autorovim knjigama i drugim vidovima njegovog rada, vođeni u proteklih sedamnaest godina na stranicama novina, časopisa ili na radiju.
Naš davnašnji utisak da su Kišova beletristika i esejistika prožete filosofijom, zapravo je posledica prisustva određenih metafizičkih tema, o kojima je tako često govorio u svojim intervjuima. On je, međutim, ovim temama pristupao na način umetnika, književnika, „pučkog“ a ne profesionalnog filosofa. (Ilija Marić)
Kandid je na kraju istoimenog Volterovog romana u dva navrata izjavio da „treba da obrađujemo svoj vrt“. Ovo se može ponoviti i za vrt srpske misli, ali ne tek stoga što, kako veli Turčin u Kandidu, „rad od nas odbija tri velika zla: dosadu, porok i bedu“, nego što je narečeni vrt deo naše tradicije pa njegovim negovanjem dajemo svoj prilog svetskoj misli i ujedno doprinosimo izgradnji našeg identiteta.
Srpska filosofija imala je u prošlosti dva velika početka – istočni (srednjovekovni) i zapadni (moderni) – i u okviru njih neke manje. Posle ratnog društveno-političkog prevrata [1945], marksizam je postao državna ideologija, a marksistička filosofija je marginalizovala sve druge. Ova knjiga posvećena je upravo tom novom početku u istoriji srpske filosofije.
