Izdvajamo
-
Sveti Petar i Fevronija
Šta to sasvim naročito sadrži drevno kazivanje o Petru i Fevroniji? Ako obratiš pažnju, videćeš i osetićeš kako ono zrači svetlošću. Tako, u svakom slučaju, ono izgleda u verziji čuvenog ruskog mislioca, pisca i publiciste Jermolaja-Erazma.
-
Upravljanje negativnim emocijama
Neko je jednom rekao da svi ljudi stalno nešto osećaju, a razmišljaju tek povremeno. Drugim rečima, naš unutrašnji život se sastoji uglavnom od emocija. I što je više onih negativnih, to smo manje srećni. Veoma je rasprostranjena zabluda da su sve emocije prirodne i da se sa njima ništa ne može učiniti. Upravo u toj zabludi se krije tajna nesreće mnogih ljudi.
-
Od bola ka pobedi
Viševekovna pravoslavna znanja, opisana savremenim i razumljivim jezikom, uskladili smo sa efikasnim tehnikama savremene psihologije i dobili sintezu, koja već sada pomaže mnogim ljudima da prođu kroz iskušenja i dođu do najvažnijeg Lekara – Boga, da isprave svoj život, da ga učine čistijim, boljim, svetlijim, osmišljenijim i stvaralačkijim.
-
Čovek i životinje: Hrišćanski pogled
Značaj životinja, kao uostalom i svakog stvorenja, je u tome što su one deo Božijeg sveta i što ih Bog voli. Ako prihvatamo stvorenja i brinemo o njima, mi smo u harmoniji sa Bogom i dobijamo veliki blagoslov.
-
Svetle slike: Jevanđelske priče
Dragutin Ilić, brat Vojislava Ilića, dugo zaboravljen, veoma je plodan pisac. Ogledao se u svim žanrovima. Poput Tolstoja, Jevanđelske priče, piše sa izrazitim lirskim nadahnućem, lako i interesantno…
-
Upoznavanje sa sobom
Šta je to pravoslavna psihologija i ko je pravoslavni psiholog? U knjigama, koje su do sada štampane pod oznakom pravoslavna psihologija, psiholozi pravoslavne orijentacije pokušavaju da ustanove vezu između crkvenih pojmova o duhovnom životu u odnosu na stav psihologije. Pravoslavni psiholog je naprosto psiholog pravoslavnog veroispovedanja, koji u različitoj meri koristi duhovno bogatstvo pravoslavlja radi korekcije čovekovog pogleda na svet.
-
Tražim lek i nailazim na sebe samu
Bolest nas ne snalazi, a još manje pada iz vedra neba ili iz punog zdravlja. Bolest se javlja kao posledica nesklada, neravnoteže našega tela, duše i duha. Kako i zašto se bolest javlja, šta mi činimo, a šta ne činimo, šta pogrešno činimo i šta još možemo da učinimo za nas, za pronalaženje ravnoteže, koja je samo nama svojstvena, želela sam čitaocu da približim ovom knjigom.
-
Depresija: Duhovni pristup
Ne znam da li patite od depresije. Ali znam da ste, čak ako i ne patite, i vi i ja i svi drugi izloženi opasnosti da obolite od ove ozbiljne bolesti duše i tela.
-
Vanbračna zajednica
Zašto je u porodici sreća? Zato što upravo porodica ispunjava naš život smislom. Mi imamo najrođeni je, najbliže ljude, služimo im i na taj način izvršavamo zapovest ljubavi prema bližnjem. Zato što nam porodica pomaže da stalno, svakodnevno osećamo da postoji neko koga volimo više od sebe. Za najbliže smo spremni da žrtvujemo ono najdragocenije, a ako treba, i život da damo za njih. Porodica predstavlja viši stepen ljubavi.
-
On i ona u potrazi za bračnom harmonijom
Muškarac treba da bude muževan, a žena – ženstvena. I zajedno oni pomažu jedno drugome da budu ono što jesu.
-
Ja ga volim
Knjiga nije namenjena samo alkoholičarima, narkomanima i njihovim rođacima zato što su primeri primenljivi u svakodnevnom životu – u odnosima između supruga, roditelja i dece, prijatelja… Svi smo mi pomalo sazavisni i treba da naučimo da budemo hrabri da volimo i sebe i druge kada je to najteže. Da pustimo druge da osete posledice svog ponašanja, a da sačuvamo ljubav prema njima. Takođe nam fali vere u Boga, da se prepustimo njegovoj volji i da imamo poverenja u njega. – Ivana Munđa, profesor ruskog jezika (prevodilac)
-
Slikovni bukvar pravoslavlja
Bukvar koji je sačinila umetnica Olgica Stefanović je pre svega likovno delo i sve je u njemu podređeno poetici slike. Ovaj bukvar ne samo da je u najbližem duhovnom srodstvu sa onim našim „običnim, starim“ bukvarom, nego je ovde reč o istom bukvaru koji se pojavljuje u svoja dva različita obličja.
-
Matuška shiigumanija Marija–Diodora
Shimonahinja Marija (monahinja Diodora), rodila se 1896. godine u imućnoj porodici gde je stekla najviša obrazovanja. Znala je nekoliko jezika, prekrasno je svirala klavir, bavila se sportom, plivanjem i jahanjem. Od mladosti je sebe pripremala za duhovni život… odevena imala je čelično zdravlje i doživela je duboku starost.
-
Antologija ili cvetoslovlje
Izdanje koje je pred nama Vladimir Jovanović je sa predanošću, dubokom verom, strogošću prema samom sebi i odgovornošću prema Božjoj (pevanoj) reči, pripremao tokom jedne decenije. Pesme je prepevao sa grčkih uzora, prilagodivši tok melodijskih formula i akcenata zakonitostima crkvenoslovenskog jezika.
-
-
Iskustvo i siromaštvo
Benjamin je nesumnjivo jedan od najvažnijih mislilaca našeg doba. Njegova tri čuvena teksta, sabrana u ovoj knjizi (pored naslovnog, 1933, još „Pripovedač“, 1936. i „Zadatak prevodioca“, 1923), s pridodatim zapisima „Iskustvo“ (1913) i „Maramica“ (1932), prožeta su promišljanjima o tome kako baštiniti prošlost.
-
Hram Svetog Save
Monografija nastala povodom obeležavanja istorijskog časa završetka radova na izgradnji Hrama Svetog Save, duhovnog simbola pravoslavlja i hrišćanstva, osvetljava jedan deo neizmerne duhovne, kulturne i istorijske vrednosti Hrama i značaja svetitelja kome je posvećen. Autentični spomenik u čast najpoštovanijeg srpskog svetitelja, stuba srpske državnosti i kulture, vekovima građen, sada stoji u svoj svojoj veličini dok se proslavlja osam vekova autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve. Monografija svedoči o podvigu srpskog naroda uznesenog prilikom izgradnje Hrama Svetog Save i otvara još šire horizonte za uvide u istoriju i arhitekturu Hrama, bogatstvo mozaičkog uređenja, vrednost Kripte, današnjicu i budućnost Hrama, kao i životopis i delo prvog arhiepiskopa srpskih zemalja.
-
Vizantijska civilizacija
Kapitalno delo o Vizantiji i njenoj religiji, umetnosti, društvu, politici, običajima i istoriji.
-