Izdvajamo
-
Ogledi o okultizmu
Ogledi o okultizmu Žolta Lazara, sve agilnijeg sociologa kulture s Univerziteta u Novom Sadu, nisu prvotni i jedini u domaćim društveno-humanističkim disciplinama, nego su novina po analizi odnosa animizma, magije, mita, okultizma i religije, nivou zahvata, obrađenim teoretičarima, dosegnutoj sintezi i čistom, čitljivom stilu. Dopuna su onoga što je našoj akademskoj zajednici poznato o okultizmu, prvenstveno, preko prevedenih studija Mirčea Elijadea, manje znano o Fransisu Bejkonu i kraju renesansnog okultizma ili o „rozenkrojcerskoj epizodi“ Rene Dekarta, a sva je prilika da njihov značaj raste zahvaljujući skrupuloznom i kritičkom izučavanju supersticija u Srbiji. Rasprava, u kojoj pisac demonstrira široku obaveštenost i visoku temeljitost, trebalo bi da se nađe na astalu raznovrsnih čitača i stručnjaka: filozofa i sociologa, antropologa i etnologa, kulturologa i psihologa, i naposletku bogoslova – prevashodno pravoslavnih. Podrazumeva se da će studentima biti neophodna.
-
-
Mediteran i drugi svetovi
Pitanja vizuelne kulture XI–XIII vek predstavlja izvrsni moderni odgovor na pogubno a sve prisutnije usitnjavanje istorijske perspektive savremene humanistike, pokazujući dijahronu povezanost kulturnih tradicija i identiteskih markera duboko utemeljenih u burnu istoriju Mediterana sve do savremenih dana. Prateći puteve kulturnih uticaja i ideja od Svete zemlje preko Sicilije i manastira Klinija do Balkana, Jelena Erdeljan rasvetljava umrežene procese primanja, prihvatanja i preobražaja zajedničkih kulturnih modela, odnosa između recepcije i absorbcije uticaja i ideja i njihovog prilagođavanja stvarnosti, istorijskom kontekstu momenta, u sredinama suštinski obeleženim inter-kulturalnošću, od Svete Zemlje preko Sicilije do Balkana, koja svaka za sebe predstavljaju inspirativne mikrokosmose pomešanosti raznovrsnih uticaja i njihovog oblikovanja u jedinstveni mnogoznačni kulturni sadržaj.
-
Kada je naš svet postao hrišćanski (Knjiga o Konstantinu)
Jedan od presudnih događaja u zapadnoj, pa čak i u svetskoj istoriji, odigrao se 312. godine u ogromnom Rimskom carstvu. Taj IV vek naše ere loše je počeo za hrišćansku Crkvu: od 303. do 311. godine pretrpela je jedan od dva najgora progona u svojoj istoriji, progon u kojem je bilo na hiljade mrtvih. Godine 311, jedan od tetrarha koji su delili vlast u Carstvu odlučio je da na to stavi tačku, jetko priznajući u svom zakonu o toleranciji da progon ne služi ničemu, pošto se brojni hrišćani koji su se odrekli svoje vere kako bi sačuvali goli život nisu zbog toga vratili paganstvu. Tako da je (u to je doba tako nešto zabrinjavalo poglavara) bilo rupa u religijskom tkivu društva.
-
-
-
Država
Ponovno objavljivanje na srpskom jeziku, sada kao samostalne knjižice, Vinkelmanove hrestomatije Veberovih tekstova pod naslovom „Racionalna ustanova države i moderne političke partije i parlamenti (Sociologija države)“ značajno je iz dva razloga. Prvi leži u tome što se time konačno razbija ona celina Privrede i društva koja je na ovim prostorima – prvenstveno iz prevoda četvrtog izdanja na srpski jezik iz 1976. – važila kao neupitna. Deo koji je najmanje spadao u Privredu i društvo konačno je izvučen iz tog konteksta, postao je (kako mu i dolikuje) samostalna celina i od sada može biti tretiran onako kako njegova priroda nalaže: kao jedan pogled na Veberove političke stavove. Pred domaćim izdavačima sada stoji krupan zadatak da nastave sa daljom dekompozicijom onoga što je do sada važilo kao spis Privreda i društvo i da domaćoj čitalačkoj publici približe ovaj spis – ili barem njegove najvažnije delove – onako kako je on odnedavno ugledao svetlo dana u Veberovim Sabranim delima. (Prof. dr Aleksandar Molnar)
-
-
Desekularizacija sveta
Čitava dva veka teoretičari „sekularizacije“ govore o tome da u savremenom svetu neizbežno dolazi do slabljenja religije. No, veći deo sveta je danas u istoj meri religiozan u kojoj je bio i ranije. Ovo izdanje predstavlja izazov za verovanje da je savremeni svet povišeno sekularan, ukazujući na to da, i pored toga što modernizacija uslovljava sekularizaciju, ona takođe pokreće takve reakcije koje često jačaju religiju. Nekoliko stručnih društvenih analitičara istražuje nekoliko geopolitičkih regiona i nekoliko religija – katoličko i protestantsko hrišćanstvo, judaizam, budizam, islam i istražuje preporod religije u okviru svetskih dešavanja.
-
Vera i misao u vrtlogu vremena
Međunarodni zbornik radova u čast mitropolita Amfilohija (Radovića) i episkopa Atanasija (Jevtića). Na preko 800 strana objavljeno je 36 radova na srpskom, ruskom, engleskom, grčkom i francuskom jeziku, iz pera autora koji rade u osam država.
-
Crkva Hristova i svet religije
Cilj ove antologije jeste da podstakne i uvede čitaoca u dublje sagledavanje Crkve Hristove.
-
-
Heliotropna misao
Zbornik radova posvećen stvaralaštvu našeg poznatog profesora univerziteta i književnika Dragana Stojanovića.
-
Um u vremenu: Spomenica o godišnjici smrti Slobodana Žunjića
Godinu dana od upokojenja filosofa Slobodana Žunjića (Priština, 20. X 1949 – Beograd, 9. III 2019), prijatelji i poštovaoci njegovog dela svojim prilozima u ovoj knjizi čuvaju uspomenu na njega. Spomenica donosi po srodnosti grupisane tekstove o recepciji Hajdegerove filosofije, razumevanju moderne, Žunjićevom izučavanju srpske i vizantijske filosofije, njegovom angažmanu u filosofskoj zajednici te svedočenja o njegovom radu i sećanja na prijateljevanja sa njim, kao i njegovu bibliografiju, dokumenta, nekoliko foto-zapisa i izbor iz njegovih ranih likovnih radova.
-
Uvod u filozofiju religije
U pokušaju razumevanja fenomena religije mogući su različiti teorijski pristupi. Dok posebne nauke posmatraju religiju iz određene ontičke perspektive, a teologija se usredserđuje uglavnom na svete spise i duhovnu praksu vlastite religije, moglo bi se reći da je zadatak filozofije religije, ma kako to pretenciozno zvučalo, da shvati suštinu religije.
-
Uvod u istoriju srpske filozofije
Prvobitna verzija ove istorije srpske filozofije nastala je pre više od jedne decenije, tačnije još 1997. godine, i to kao po opsegu obuhvatan, ali po obimu sažeto napisan enciklopedjski pregled celokupnog razvoja naše filozofske misli.
-
Trag (Filozofski ogledi)
Zbirka filozofskih ogleda Zorana Kinđića, profesora filozofije na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu.
-
Tipovi prirodnog prava
Mi se danas suočavamo s renesansom prirodnog prava. Ono je ponovo proželo političko i pravno mišljenje. Ako hoćemo da sačuvamo baštinu prirodnog prava, onda moramo da je iznova rekonstruišemo. Takav pothvat može biti uspešan samo ako razvijanjem istorijskih tipova prirodnog prava otkrijemo zajedničke strukture koje se mogu označiti kao progresivni elementi modernog društva.
-
Tao Te King – Knjiga o životnom putu i ispravnosti
Ideja ovog prevoda je da na jednostavana način približi životnu mudrost Kine. Kinezi su istovremeno praktičan i duhovan narod, što se odražava u filozofiji taoizma. Taoizam često koristi protivrečne pojmove kako bismo lakše shvatili skriveno značenje dubokih duhovnih pronicanja kaluđera koji su u dodiru sa čistom prirodom sticali uvide u ljudsko ponašanje i sudbinu.